Popis svih valuta
Pregled osnovnih informacija o valutama
Svaka država posjeduje svoju novčanu jedinicu, tj. sredstvo plačanja koje se koristi upravo u toj zemlji. Tako je npr. Hrvatska valuta kuna, u Australiji je to australski dolar, u Ujedinjenom Kraljevstvu britanska funta itd. Ovdje možete pročitati koja valuta pripada kojoj državi, nešto o povijesti valute, te neke činjenice koje su vezane za tu valutu koja vas zanima.
Valute
-
Poljski zlot
Zlot je službeno sredstvo plaćanja u Poljskoj. Valuta datira još iz srednjeg vijeka, a njezino ime se koristilo za sve vrste zlatnika koji su služili kao sredstvo plaćanja. Najpoznatiji zlatnici su mletački i mađarski dukati. Odobrenje za stvaranje nacionalne valute je dala Sejm – donji dom poljskog parlamenta. Vrijednost je postavljena na 30 groszy. Znak valute je zł Zloti su podijeljeni na 100 groszya. Znak valute je zł. Izdana je 1816. godine od strane poljskog kongresa sa fiksnim tečajem, a službena valuta je postala nakon monetarne reforme kralja Stanislava Augusta Poniatowskog. Godine 1850. jedina izdana valuta je bila rubel koja se sastojala od ruske valute i novčanica poljske banke. Rubel je bio zamijenjen markama nakon što je Njemačka okupirala kongres Poljske. … cijeli članak
-
Euro
Euro je službena valuta zemalja članica Europske Unije. Sve zemlje bi trebale, kao članice EU uvesti euro kao službenu valutu, ali za sada ju koristi samo 17 država, a to su Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Druga je po redu valuta kojom se najviše trguje i koja služi za rezervu, a prva je valuta koja ima najvišu kombiniranu vrijednost novčanica i kovanog novca. Naziv valute, euro, prihvaćen je 16. prosinca 1995. godine, kovanice i novčanice su u opticaju od 1. siječnja 2002. godine. Europska centralna banka (ECB) i Eurosustav, (sastavljen je od središnjih banaka zemalja članica EU) su glavni u upravljanju eura. Oni imaju ovlasti za … cijeli članak
-
Američki dolar
Američki dolar je službena valuta u Sjedinjenim Američkim Državama i njezinim prekomorskim teritorijima. U međunarodni transakcijama, dolar je valuta koja se najviše koristi. Također je i jedna od najvažnijih rezervnih valuta. Dolar je podijeljen na 100 manjih jedinica koje se nazivaju centi. Prva kovanica izdana je od strane United States Mint, a bila je slična španjolskom dolaru. Američki dolar kreirao je Ustav i definirao ga zakonom o kovanom novcu. Danas je običaj da se na dolarima nalaze portreti predsjednika dok se na prijašnjim novčanicama nisu prikazivali, a i sam predsjednik George Washington je bio protiv toga da se njegovo lice nalazi na novčanici. Amerikanci imaju mnoge nazive za dolar. Najpoznatiji nadimak dolara je “buck”. Amerikanci imaju mnoge … cijeli članak
-
Britanska funta
Britanska funta službeno je sredstvo plaćanja u Velikoj Britaniji, i u njezinim prekomorskim područjima. Funta se koristi i u Gibraltaru, Falkland otocima, Saint Helena i Ascension otok. Četvrta je po redu valuta kojom se najviše trguje u svijetu, a treća po redu valuta koja služi kao rezerva. Svoj puni naziv koristi u formalnim kontekstima i kada je potrebno razlikovati od drugih valuta istog imena. Funta je podijeljena na 100 penija i najstarija je valuta na svijetu koja je još uvijek u upotrebi. Oznaka za peni je p, a za funtu £. Funta se proteže još od vladavine kralja Offa od Mercia (757-96) koji je uveo srebrni peni. Prvi engleski peni pojavio se u anglosaksonsko doba. Tada je bio srebrni novac. Prvi engleski peni pojavio se u anglosaksonsko doba. Tada je bio srebrni … cijeli članak
-
Švicarski franak
Švicarski franak je službeno sredstvo plaćanja u Švicarskoj i Lihtenštajnu, a i u talijanskoj regiji Campione d’Italia. Jedina je verzija franka koja se još uvijek izdaje u Europi. Švicarski franak je jednak 6 ¾ grama čistog srebra i izdavao se do kraja Helvetske Republike. Kasnije je služio kao model. Godine 1865. Belgija, Italija, Francuska i Švicarska su formirali latinsku monetarnu uniju. Dogovor je bio da će vrijednost njihove valute biti 4,5 grama srebra ili 0.290322 grama zlata. Na tom standardu je ostao i nakon raspada unije, sve do Velike depresije 1936. godine. Švicarski franci predstavljeni su u kovanicama od 1, 2, 5, 10 i 20 rapena i 1/2 , 1, 2, 5 franka. 1 rapen se proizvodio sve do 2006. godine kada se počeo proizvoditi u sve manjim količinama. … cijeli članak
-
Švedska kruna
Švedska kruna službena je valuta Švedske još od 1873. godine, a zamijenila je riksdaler. Uvođenje krune bio je rezultat Skandinavske Monetarne Unije, a nakon raspada Švedska je odlučila zadržati krunu kao svoju službenu valutu. U 19. stoljeću predstavljene su kovanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 5 öre i 1, 2, 10 i 20 kruna. Brončane su 1, 2 i 5, srebrne 10, 25, 50 öre i 1 i 2 krune. Zlatne su 10 i 20 kruna, a kasnije su dodane i zlatne kovanice od 5 kruna. Početkom 20. stoljeća prestala je proizvodnja zlatnika, broncu je zamijenilo željezo, a srebro nikal-bronca. Novčanice su predstavljene 1874. godine u apoenima od 1, 5, 10, 50, 100 i 1000 kruna, a izdana je i novčanica od 10000 kruna. Novčanica od 5 kruna je ukinuta, a od 500 je uvedena. Riksbank je odlučila, 17. … cijeli članak
-
Norveška funta
Kruna je službena valuta Norveške i njezinih zavisnih teritorija. Trinaesta je po redu valuta s kojom se najviše trguje. Uvođenjem krune 1875. godine, koja je zamijenila norveški speciedaler, Norveška se pridružila Skandinavskoj Monetarnoj Uniji gdje je kruna imala zlatni standard, 2480 kruna bilo je jednako 1 kilogramu zlata. Zlatni standard je obnovljen 1928., a trajno je obustavljen 1931. godine kada je utvrđeno da jedna britanska funta vrijedi 19,9 norveških kruna. Godine 1939. jedan američki dolar je vrijedio 4,4 norveških kruna. Bila je vezana i za Reichsmark tijekom njemačke okupacije. 1 kruna je vrijedila 0,6 reichsmarka, a kasnije 0,57. Nakon rata ustanovljen je tečaj 20 kruna za jednu funtu. Nakon rata ustanovljen je tečaj 20 kruna za jednu funtu. Godine 1875. … cijeli članak
-
Japanski jen
Japanski jen je službena valuta koja se koristi u Japanu. Treća je po redu valuta s kojom se najviše trguje i široko je rasprostranjena kao rezervna valuta. Kao službena valuta, jen je priznat 10. svibnja 1871. godine od strane Meiji vlade. U 19. stoljeću španjolski dolari, kovani u novom svijetu i Meksiku, su bili česti diljem jugoistočne Azije, Kine i Japana, a uvedeni su kroz Manilu brodom iz Acapulca u Meksiko. Te kovanice su, godine 1840., zamijenili srebrni dolari novih Latinoameričkih republika. Kinezi su sporo prihvaćali nepoznate srebrne kovanice kovane u Hong Kongu između 1866. i 1868. godine jer su preferirali poznate meksičke dolare, pa je vlada Hong Konga odlučila prodati strojeve za izradu kovanica Japanu. Tada je usvojen jen. Tijekom 70-ih godina vrijednost … cijeli članak
-
Mađarska forinta
Mađarska forinta je službena valuta u Mađarskoj. Oznaka je HUF, a u mađarskom jeziku Ft. Bila je valuta Austro-Ugarskog carstva od 1857. do 1892. godine. Uvedena je ponovno 1. kolovoza 1946. godine nakon hiperinflacije penga, tadašnje valute. To je bio presudan korak zbog stabilizacije mađarske ekonomije nakon Drugog svjetskog rata. Valuta je ostala stabilna do 1980. godine. Prijelaz na tržišno gospodarstvo pogoršava vrijednost forinte, inflacija je bila na 35% 1991. godine. Od 2001. valuta je stabilna, ostala je na jednoj znamenci i proglašena je potpuno zamjenjivom. Kako je Mađarska članica Europske unije cilj njezine vlade je zamijeniti forinte s eurom. Ime forinta dolazi od talijanskog grada Firence jer su tamo kovanice bile kovane od 1252. i bile su nazivane Fiorino … cijeli članak
-
Danska kruna
Danska kruna je službeno sredstvo plaćanja u Danskoj, Grenlandu i Farskim otocima. Valuta je uvedena 1873. godine, a nova kruna je predstavljena 1. siječnja 1875. Kovanice su dizajnirane na način da se razlikuju jedne od drugih. U prijašnjim vremenima, vrijednost kovanica je bila jednaka vrijednosti metala od kojeg je kovanica napravljena. Zlato je upotrijebljeno za najvrijedniju, srebru za manje vrijedniju i bakar za najmanje vrijedniju. Prve kovanice je izradio Knud den Store, kralj Danske, Engleske, Norveške i Švedske, 1020. godine. Danski kraljevi su, tisućama godina, izdavali kovanice sa svojim imenima, monogramima i portretima. Farski otoci koriste lokaliziranu verziju Danske krune, Farska kruna Farski otoci koriste lokaliziranu verziju Danske krune, Farska kruna. Koriste … cijeli članak