Švicarski franak je službeno sredstvo plaćanja u Švicarskoj i Lihtenštajnu, a i u talijanskoj regiji Campione d’Italia.

Jedina je verzija franka koja se još uvijek izdaje u Europi. Švicarski franak je jednak 6 ¾ grama čistog srebra i izdavao se do kraja Helvetske Republike. Kasnije je služio kao model. Godine 1865. Belgija, Italija, Francuska i Švicarska su formirali latinsku monetarnu uniju. Dogovor je bio da će vrijednost njihove valute biti 4,5 grama srebra ili 0.290322 grama zlata. Na tom standardu je ostao i nakon raspada unije, sve do Velike depresije 1936. godine.

Švicarski franci predstavljeni su u kovanicama od 1, 2, 5, 10 i 20 rapena i 1/2 , 1, 2, 5 franka. 1 rapen se proizvodio sve do 2006. godine kada se počeo proizvoditi u sve manjim količinama. Materijali od kojeg su rađene kovanice su se kroz godine mijenjali.

Kovanice su rađene od bronce, srebra, zlata i nikla

Kovanice su rađene od bronce, srebra, zlata i nikla. Mijenjao se i dizajn, ali samo na nekim kovanicama. Novčanice su predstavljene u apoenima od 50, 100, 500 i 1000 franaka, a kasnije su predstavljena i novčanica od 5, 10 i 20 franaka. Novčanice su izdane u tri različite verzije: Francuska, Njemačka i Austrijska verzija. Osam serija novčanica, od kojih je šest izdano za građane, tiskane su od strane Narodne banke. Šestu seriju su dizajnirali Ernst i Ursula Hiestand, a sedma serija je printana i sačuvana kao rezerva. Osmu seriju je dizajnirao Jörg Zintzmeyer.